Upravljanje javnim računalima

Pojavnom osobnih računala početkom 80-ih godina prošlog stoljeća, počelo je i pojavljivanje računala u knjižnicama. Na početku isključivo za potrebe upravljanja knjižnicom, a sa smanjivanjem cijene osobnih računala, knjižnice su počele svojim korisnicima dopuštati korištenje računala. Danas ne postoji knjižnica u kojoj ne postoji barem jedno osobno računalo koje nije na raspolaganju korisnicima u knjižnici. No, svaka strana priče ima i svoje naličje. Problemi s kojim se u svom svakodnevnom radu susreću knjižničari, a vezani su uz upotrjebu javno dostupnih računala su sljedeći:

  1. Knjižničar se „sukobljava“ s korisnicima
  2. Knjižničar nema efikasan način da provodi pravila u svojoj knjižnici
  3. Knjižničar gubi puno vremena na rad s korisnicima na javnim računalima
  4. Održavanje javnih računala je učestalo i vrlo skupo
  5. Računala brzo zastarijevaju, a sredstava za nabavu novih  nema

Ukratko, iako su javna računala nužnost u knjižnici, vrlo često predstavljaju veliko opterećenje za knjižničare.

Želite li prestati biti policajac u svojoj knjižnici?

Sustavi & Analize raspolažu sa sustavima  za rezervaciju računala sljedećih  funkcionalnosti:

  1. Dijeljene korisnika po grupama (djelatnici, predškolci, mladež, stariji korisnici, ostale kategorije)
  2. Učinkovito primjenjivanje pravila:
    a. Ograničenje rada na računalu
    b. Nadzor rada
    c. Komunikacija s korisnikom
    d. Zabrana rada (vremenski period, permanentno)
    e. Automatsko paljenje/gašenje svih računala
  3. Mogućnost razlikovanja tipova računala (multimedija, dječji, OPAC, studijski…)
  4. Naplata korištenja računala/Interneta
  5. Poruke upozorenja korisnicima
     

Analiza povrata investicije u sustav za rezervaciju računala (eng. Return Of Investment)

Povratak investicije u javno dostupna računala i sustav za upravljanje javno dostupnim računalima sastoji se od direktnih i indirektnih prihoda.

Primjer:

Neka u knjižnici postoji 10 javno dostupnih računala čija je nabavna vrijednost, koja uključuje i pripadajuće programe iznosila 5.000 kuna. U prosjeku, 10 javno dostupnih računala zauzeto je 75% radnog vremena, koje je 8 sati svaki dan u tjednu uključujući i subotu.

Pitanje: 

Koliko treba naplaćivati korištenje javno dostupnih računala, kako bi se investicija u računala isplatila u toku sljedećih pet godina?

Postupak izračunavanja cijene najma računala

Broj radnih dana u godini za tu knjižnicu: 365 – 52 (nedjelje) – 20 (različiti blagdani) = 293 dana
Broj sati rada na javno dostupnim računalima: =293 (dana) *8(sati)*75% (iskorištenost) = 1.758 sati
Broj sati u pet  godina: 1758*5 = 8.790 sati
Ukupna investicija: 10* 5.000 (računala) = 50.000 kuna

Cijena sata korištenja računala: 50.000/8790 = 6 Kuna

Trošak ljudskog rada


Imajući u vidu količinu računala (10 komada), uz pretpostavku da je knjižničaru u prosjeku potrebno 3 minute da opsluži korisnika, dolazimo do sljedećih podataka:
Broj zahtjeva u jednom radnom danu: 10 * 8 * 75% = 60
Radno vrijeme u satima: 60 * 3 minute = 180 minuta = 3 sata na dan
Radno vrijeme u pet godina: 5 (godina)*293 (radna dana) * 3 (sata) = 4.395 sati
(Pretpostavka, jedan mjesec ima 168 radnih sati)
Mjeseci rada: 4.395/168 = 26 mjeseci

Bruto plaća knjižničara policajca u 5 godina: 26*6.000 = 156.000 kuna